Dana 25. maja 2013. godine u Zenici je održana jednodnevna Naučna konferencija sa međunarodnim učešćem na temu „UZROCI I PREVENCIJA ISLAMOFOBIJE“ (SCIENTIFIC CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPACION „CAUSES AND PREVENTION OF ISLAMOPHOBIA“).
Odsjek za islamsku vjeronauku Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici i Centar za dijalog – Vesatijja Sarajevo, organizirali su u Zenici 25. maja 2013. godine Naučnu konferenciju s međunarodnim učešćem „UZROCI I PREVENCIJA ISLAMOFOBIJE“. Izlagači na Konferenciji bili su eminentni univerzitetski profesori, teolozi, pisci, filozofi, sociolozi, psiholozi i drugi znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Velike Britanije, Kuvajta, Bahrejna i Katara.
Konferenciju je otvorila doc.dr.sc. Mejra Softić, prodekanesa za naučno-istraživački rad Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, koja je izražavajući dobrodošlicu prisutnima, istakla ciljeve Konferencije:
– skretanje naučne pažnje na islamofobiju – vrlo opasnu pojavu, koja je, kao i kod nas u Bosni i Hercegovini, evidentna posljednjih godina u raznim dijelovima svijeta, naročito na Zapadu;
– naučno-istraživački utemeljeno ukazivanje na štetne posljedice islamofobije (mržnja, ubijanje nevinih ljudi, ratovi…);
– naučno utemeljeno ukazivanje na uzroke koji generiraju islamofobiju;
– pronalaženje i ukazivanje na mogućnosti prevencije islamofobije.
Izrazila je očekivanja da će Konferencija ponuditi odgovore na sljedeća pitanja:
1. definiranje pojma islamofobija, porijeklo pojma islamofobija?
2. propitati šta jeste a šta nije islamofobija;
3. analizirati koji su uzroci islamofobije;
4. propitati ulogu medija u razvijanju i širenju islamofobije;
5. razmotriti utjecaj ekstremnih pravaca u tumačenju islama kao potencijalni izvor islamofobije;
6. utjecaj islamofobije na pojavu nasilja protiv muslimana;
7. tradicija tolerancije u islamu kao sredstvo u borbi protiv islamofobije;
8. genocid nad Bošnjacima kao izraz/posljedica islamofobije;
9. alternativa islamofobiji: građenje dijaloga utemeljenog na vrijednostima monoteističkih religija.
Mr. Senad Ćeman, direktor Centra za dijalog Vesatija je prisutne upoznao sa radom Centra, jedne od ustanova IZ, koja promovira kulturu dijaloga i ideju umjerenog islama (vesatijje).
Referate, koji su štampani i bili dostupni u Zborniku radova učesnicima Konferencije, prezentirali su: prof. dr. Ivan Markešić, prof. dr. Safvet Halilović, prof. dr. Jasser Auda, akademik Ferid Muhić, prof. dr. Sulayman Radi al-Azimi, prof. dr. Zuhdija Adilović, prof. dr. Džemal Najetović, doc. dr. Halil Mehtić, prof. dr. Šukrija Ramić, dr. sc. Izet Bijedić, mr. sc. Mevludin Dizdarević, dr. sc. Emir Džambegović, doc. dr. Sedad Dizdarević, doc. dr. Zemir Sinanović, mr. sc. Fatmir Alispahić i pof. dr. Nusret Isanović.
Poslije izlaganja referata, analiza i diskusija na temu konferencije, utvrđeno je da je islamofobija prijeteća i izuzetno opasna pojava koja je evidentna posljednjih godina u raznim djelovima svijeta, naročito na Zapadu. Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, prof. dr. Zuhdija Adilović, kazao je kako je cilj ove konferencije naučno-istraživački utemeljeno ukazati na štetne posljedice islamofobije, a također i na uzroke koji ovu pojavu generišu.
U nastavku slijede zaključci naučne konferencije s međunarodnim učešćem „UZROCI I PREVENCIJA ISLAMOFOBIJE“ (SCIENTIFIC CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPACION „CAUSES AND PREVENTION OF ISLAMOPHOBIA“):
1. Islamofobija, ta prijeteća i zlokobna pojava, evidentna je posljednjih decenija, posebno nakon 11. septembra 2001., u svim dijelovima svijeta, posebno u SAD-u i zapadno-evropskim zemljama. U tom pogledu Bosna i Hercegovina i druge zemlje Balkana, nisu nikakav izuzetak, islamofobija je i u njima prisutna. Islamofobija je, zapravo, jedna, nova velika mržnja postmodernog doba, koja nakon fašizma i antisemitizma postaje najveći izazov zapadnoevropskom čovjeku, njegovom humanitetu, demokratiji i duhu racionaliteta.
2. Da bi se razumjela islamofobija potrebno je razumjeti čitav niz povijesnih, psiholoških, političkih, sociokulturnih i duhovno-religijskih blokada/inhibicija, stoljećima prisutnih unutar zapadnoevropskih društava u odnosu na islam i muslimane. Mnogi autori, historičari i istraživači ukazuju da začetke islamofobije treba tražiti u prvim, negatvinim susretima koji su se desili u vrijeme križarskih ratova. U tim tzv. “svetim ratovima” nastale su brojne predrasude o islamu i muslimanima, koje su, nažalost, prisutne i danas.
3. Islamofobija, kao i stavovi, iskrivljene percepcije, špekulacije i predrasude o islamu i muslimanima – koje su donedavno karakterizirali samo neokonzervativne pisce i političare ekstremne desnice – danas su nažalost postali dio mainstream-diskursa, i on poprima karakter stalnosti. Naročito zabrinjava to što u kreiranju ovog diskursa učestvuje veoma veliki broj znanstvenika, filozofa, književnika, novinara, publicista i političara. Oni utječu na jačanje antiislamskih predrasuda, na prenaglašavanje nesuglasica između muslimana, židova i kršćana te doprinose raspirivanju straha od islama i muslimana.
4. Zastrašujuća je uloga brojnih svjetskih medija koji učestvuju u širenju predrasuda i mržnje prema islamu i muslimanima. Evidentno je da pojedini mediji u BiH i regionu (a koji za sebe – kojeg li paradoksa – vole reći da su „nezavisni“) šire islamofobiju u BiH i regionu Balkana. U tom pogledu, Bošnjaci kao pripadnici islama i žrtve najtežeg ratnog zločina – genocida, koji je direktna posljedica islamofobije, kontinuirano se pokušavaju dovesti u vezi sa terorizmom od strane onih koji su počinili genocid nad Bošnjacima. Učesnici ove Konferencije apeluju da kreatori takvih medijskih šema prestanu sa takvim postupcima jer islamofobija porađa mržnju, progonstva i ubijanja nevinih ljudi, a oni koji učestvuju u kreiranju takve atmosfere nose moralnu, ljudsku i historijsku odgovornost za saučeništvo u zlodjelima.
5. Mistifikacijski karakter floskule o neizbježnom povijesnom sukobu kršćanske Evrope i islamskog Orijenta doveo je da najekstremnijih oblika nasilja nad Bošnjacima muslimanima. Stoga, potpuno brisanje ove ideološke kvazi-naučne paradigme je prvi i nužan korak ka uspostavljanju uvjeta za uzajmano poštovanje i saradnju sve tri velike svjetske religije u Bosni, na Balkanu, i na tlu cijele Evrope.
6. Predrasude prema islamu i muslimanima postale su još intenzivnije povećanim prisustvom muslimana na Zapadu u drugoj polovini 20. vijeka, kao i postojanjem određenih tendencija među samim muslimanima, koje, nažalost, tumače islam ne uvažavajući savremena društvena, misaona, kulturna i ekonomska kretanja. Ako se tome pridoda i postojanje brojnih islamofobičnih medija, koji vode strahovite kampanje protiv islama, onda je razumljivo zašto mnogi ljudi, posebno na Zapadu, islam doživljavaju kao svojevrsnu prijetnju i opasnost.
7. U tom pogledu Islamska povelja Svjetske unije islamskih učenjaka nadaje se posebno značajnom. U Islamskoj povelji je izneseno globalno, sveobuhvatno, odmjereno i objektivno gledanje na poslanje islama i najvažnija pitanja koja se tiču islama i muslimana današnjice. Razmatranja iznesena u Povelji su jasna, utemeljena i pozitivno usmjerena. Muslimani se pozivaju da budu korisni članovi društava u kojima žive i da poštuju red, zakon i propise. Nikakav oblik ektremizma nije dopušten, a teroriziranje nevinih ljudi i ugrožavanje njihovih života, imetaka i sigurnosti u islamskom zakonodavstvu spada u najteže grijehe (el-kebair). S druge strane, Povelja koju su obznanili meritorni islamski učenjaci može poslužiti kao dobra osnova svima koji žele da u svijetu vlada mir i suživot, da se upoznaju s islamom i njegovim istinskim poslanjem, kako bi se konačno prestalo sa stigmatiziranjem islama i njegovim proglašavanjem za krivca u gotovo svakom terorističkom aktu koji se desi u svijetu. Takav tendenciozan i nekorektan pristup samo produbljuje jaz nepovjerenja među ljudima i porađa islamofobiju, koja je uzrok mržnje, progona, ubijanja i mnogih drugih zala.
8. Islam je, kako u svojim temeljnim tako i parcijanim naučavanjima, vjera mira, tolerancije i kvalitetnog suživota s drugim i drugačijim. Na to ukazuju brojni šerijatski tekstovi, kao i primjeri iz praktičnog Poslanikovog života i prvih generacija muslimana; sve to ilustrativno potvrđuje muslimansku toleranciju i koegzistenciju s drugima. Stoga, potrebno je da se tragom ovih spoznaja kultivira više pravedan i uravnotežen pogled na islam, a da stari, srednjovjekovni pogled postane omražen i neprihvatljiv.
9. Svedruštveni odgovor na rastuću islamofobiju mora biti i njeno sankcioniranje kao krivičnog djela. U praksi je gotovo nemoguće naći neko djelo koje ima obilježje krivičnog djela a da se krivično ne sankcionira. Nažalost, kada je u pitanju islamofobija, koja ima izrazita obilježja teškog krivičnog djela (s obzirom da podstiče mržnju, progon, ubijanje i druga zlodjela), činjenica je da se oni koji siju islamofobiju ničim ne sankcioniraju, štaviše islamofobija se tolerira ili, čak, afirmira. Takva praksa je nedopustiva u 21. stoljeću, koje bi trebalo biti stoljeće sveopće integracije svijeta u jednu cjelinu, stoljeće ljudskih prava i prevazilaženja svih oblika separacije među ljudima. Uprkos svemu što razdvaja ljude, svi smo pripadnici jednog čovječanstva i zbog toga trebamo više uvažavati jedni druge. Svaki govor neistine i mržnje je za osudu. Onaj ko prakticira svoju slobodu mišljenja treba voditi računa da, pri tome, ne vrijeđa i ne ponižava druge ljude.
Duboko ukorijenjene neistine o turskom ropstvu i prisilnom poturčivanju (islamiziranju) temeljni su generativni faktor islamofobijske svijesti nemuslimana Balkana. Afirmacijom historijske istine o dobrovoljnoj konverziji i analizom motiva koji su odlučivali u izboru da se prihvati ili ne prihvati islam na Balkanu, postepeno se prilazi definitivnom i totalnom demontiranju nacionalistički kreirane mitologije, do njenog konačnog brisanja iz svih školskih udžbenika, iz nauke, iz političkih programa i političke retorike, i iz svijesti budućih generacija Balkana, da bi se zamijenila istinom, koja će omogućiti uspostavljanje normalne komunikacije i koegzistiranja svih kolektiviteta koji žive u ovom multietničkom, multikulturnom i multireligioznom mozaiku, koji po svojim suštinskim odlikama predstavlja izoštrenu sliku cijele Europe.
PREUZMITE DOKUMENT: (format: PDF, veličina: 65KB)
PREUZMITE DOKUMENT: (format: PDF, veličina: Unknown)
PREUZMITE DOKUMENT: (format: PDF, veličina: Unknown)
PREUZMITE DOKUMENT: (format: PDF, veličina: Unknown)
PREUZMITE DOKUMENT: (format: PDF, veličina: Unknown)
