Sarajevo, 20. mart 2018. godine – U organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 19. marta 2018. godine priređen je okrugli sto na temu „Religije i sekularnost u novim odnosima“ u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Kao podloga i sadržaj razgovora na okruglom stolu imale su se u vidu implikacije i izazovi povratka religije na društvenu scenu u evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima. Cilj razgovora bio je doprinos tematiziranju i ublažavanju napetosti između religija i sekularnih određenja stvarnosti, kao i napetosti između religija i unutar religija.

Program okruglog stola

Okruglom stolu prisustvavali su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, Mitropolit dabrobosanski Hrizostom, nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci i Jan Figel, specijalni izaslanik za promociju slobode religije i uvjerenja izvan Evropske Unije. U uvodnoj riječi direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta Razim Čolić istakao je važnost bavljenja religijskim fenomenima u bosanskoherecegovačkom društvu i svim eventualnim napetostima između religija, religije i sekularizma, te napetostima unutar same religije.

U svom obraćanju reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je, između ostalog, kazao: “Vjerske prakse ljudi nisu uvijek u srazmjeri s onim što je zapisano u svetim knjigama, bilo da se radi o muslimanima, kršćanima, jevrejima ili drugima. Vidjeli smo to i na primjeru rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995, a gledamo i danas svojim očima kako nestaju čitave religijske skupine kršćana, jezida i muslimana na području Sirije, Iraka, Palestine, Mijanmara i drugih zemalja. Povijest nam iznova svjedoči da su za ljude najpogubniji duhovni zidovi, koji se među njima podižu. A, podižu ih svi: teolozi, historičari, političari, nacionalisti, rasisti i drugi. Pod njihovim zidinama pali su milioni nevinih ljudi.”

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom je istakao važnost ovakvih skupova kako bi se razgovaralo o odnosu države prema vjerskim zajednicama i obratno, te samim odnosima među vjerskih zajednica. “Ovi skupovi su važni kako bi se potenciralo pitanje sekularnoga svijeta, sekularne države, vjerskih zajednica i njihovih uzajamnih odnosa. Treba definirati šta je obaveza, ali i odgovornost svake vjerske zajednice u našem društvu. Mi se ne svađamo, ali postoje latentni i podsvijesni sukobi. To možemo premostiti tako što ćemo razumjeti jedni druge.“

Kardinal Vinko Puljić je istakao: “Nikada ne smijemo dozvoliti da tumačenje vlastitog bude kroz napadanje drugoga. To je posebno na našim područjima osjetljivo. Zato ovakovi susreti i naglas razmišljanja razbijaju ono nametnuto da: onoliko svoje volim koliko drugoga isključujem. Za dijalog su sposobni ljudi koji znaju razgovarati iz vlastitog uvjerenja uvažavajući drugoga. Takav stav moramo ugraditi u BiH i u Europu. U BiH ne smijemo preslikavati kalupe drugih, koji nemaju ovakovu prošlost i ovakvu stvarnost, pogotovo ovakvo skrojito društvo u kojem se teško snaći pa se onda traži dežurnog krivca u vjeri ili religiji, a to su isto činili i komunisti koji su izmislili naziv ‘opijum za narod’.” Kardinal je ukazao i na činjenicu kako još uvijek u BiH ne postoji zadužena osoba koja bi ispred vlasti komunicirala sa crkvama i vjerskim zajednicama u BiH, dok je u EU kao i drugim zemljama to važna funkcija.

Evropa je dobar primjer odnosa vjerskih zajednica i države, a prošla je kroz različite stadije: od vjerskih uređenja, ratova do današnjih sloboda o kojoj sanjaju stanovnici drugih zemalja. Idealna zemlja je ona u kojoj vjerske zajednice imaju svoju autonomiju.

Jakob Finci je u svom obraćanju kazao: “U Bosni i Hercegovini svega ima, a najmanje Bosanaca i Hercegovaca, pa tako zavidim npr. Albancima koji su svi Albanci bez isticanja ko je musliman, katolik itd. Ako se sve radi po nacionalnom ključu, to dovodi nekada do apsurda”, istakao je Finci, koji je govorio i o važnosti Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini gdje se pokazuje istinsko lice međureligijske saradnje. “Nisu svi spremni biti vjernici kako vjera traži… Visoki nivo tolerancije i razumijevanja drugog i drugačijeg trebamo pokušati dostići, a nebitno ko je koje vjere ili da li se uopšte moli Bogu. To je zaista najteže postići”, kazao je Finci o odnosu religije i sekularizma u Bosni i Hercegovini.

Počevši svoj govor tradicionalnim pozdravima svih vjerskih zajednica u BiH gospodin Figel je iskazao zahvalnost na posjeti delegacije Islamske zajednice Briselu te kazao kako je Sarajevo bitno cijeloj Evropi naročito zbog bogatog kulturnog naslijeđa.

“Došao sam skoro iz Vijetnama, Senegala, Maroka, pripremam se za Nigeriju… Svugdje sloboda vjere pati. To je esencijalna vrijednost čovječanstvo, jer izražava ljudsko dostojanstvo. Nije sloboda ključna za vjeru i vjerske zajednice koje preživljavaju različite izazove, već je važno za demokratiju, za društvo i uređenje u jednoj državi. Ono što pokušavam promovirati jeste važnost vjerskih sloboda, jer veliki procenat stanovništva u svijetu živi tamo gdje su velike restrikcije slobode vjeroispovijesti, što ima za posljedicu od krivičnog gonjenja do genocida. Trebamo završiti stoljeće genocida… Trebamo i autoritete koji imaju na umu odgovornost za vjerske slobode, jer njihov autoritet je nerijetko veći od političkih. Evropa je dobar primjer odnosa vjerskih zajednica i države, a prošla je kroz različite stadije: od vjerskih uređenja, ratova do današnjih sloboda o kojoj sanjaju stanovnici drugih zemalja. Idealna zemlja je ona u kojoj vjerske zajednice imaju svoju autonomiju. Trebamo razmišljati o zajedničkom životu, ne samo koegzistenciji i toleranciji, već o življenju zajedno uz poštivanje dostojanstva svih ljudi. Ovdje kao i u drugim državama vjerske zajednice imaju važnu ulogu u društvu i pozivam sve vjerske lidere da gradimo mostove, međureligijske, ali i mostove prema drugima. Trebamo iskoračiti iz stalne odbrane svog identiteta ka zajedničkom dijeljenju odgovornosti. Evropska integracija ne počinje od prihvaćanja integracije s Belgijom, Njemačkom, već integracija kreće od suživota s komšijama, zemljama pored kojih živimo“, kazao je Figel, koji je ovom prilikom obišao muzej i fondove Gazi Husrev-begove biblioteke te Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Izvor: (www.preporod.com)